Prijeđi na sadržaj

Svalbard

Izvor: Wikipedija
Svalbard

Položaj Svalbarda
Glavni grad Longyearbyen
Službeni jezik norveški
Državni vrh
 - Vrsta Norveška regija
 - Kralj Harald V.
 - Guverner Per Sefland
Površina 122. po veličini
 - ukupno 62.049 km2
Stanovništvo 777. po veličini
 - ukupno (2004.) 2.756
 - gustoća 0.04/km2
Valuta norveška kruna
Pozivni broj +47
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 (ljeti)
Internetski nastavak .no (.sj je dodijeljen, ali se ne koristi)

Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola. Skupina otoka je smještena od 74° do 81° sjeverno i 10° do 34° istočno, a ujedno je i najsjeverniji dio Kraljevstva Norveške. Tri otoka su naseljena – Spitsbergen, Bjørnøya i Hopen. Svalbardski ugovor iz 1920. je potvrdio norvešku vlast nad otočjem, a Svalbardskom uredbom iz 1925. Norveška je odlučila učiniti Svalbard dijelom kraljevstva, a ne zavisnim teritorijem.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Vikinzi i Rusi mogli su otkriti Svalbard već u 12. stoljeću, jer u tradicionalnim norveškim zapisima postoji zemlja znana kao Svalbarði, što doslovno znači hladan rub. No, prvo neosporivo otkriće je ono Nizozemca Willema Barentsa koji je na otočje stigao 1596. Od 1612. do 1720. blizina zapadne obale Spitsbergena bila je područje za lov na kitove u kojem su sudjelovali danski, engleski, francuski, nizozemski i norveški brodovi. Procjenjuje se da su samo Nizozemci odnijeli 60.000 kitova iz svoje baze Smeerenburg. Tamo je bilo i središte brojnih ekspedicija koje su istraživale Arktik. Opsežno geološko mapiranje otočja provele su ekipe iz Cambridgea i ostalih sveučilišta između četrdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a uglavnom ih je vodio britanski geolog W. Brian Harland.

Najveći otok Svalbarda je Spitsbergen, čije ime na nizozemskom znači oštri vrhovi, a nekad se cijelo otočje nazivalo tim nazivom dok se sam otok nazivao Vestspitsbergen.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Obala otoka Prinz-Karl-Vorland

Otoci koji čine Svalbard smješteni su od 74° do 81° sjeverno i od 10° do 34° istočno. Otočje ima površinu od 62.049 km², a dominiraju tri velika otoka – Spitsbergen (39.000 km²), Nordaustlandet (14.600 km²) i Edgeøya (5000 km²). Tu je i manji otok Barentsøya (Barentsov otok) i nekoliko još manjih otoka.

60% Svalbarda pokriveno je glečerima i snijegom, ali Sjevernoatlantska struja ublažuje arktičku klimu i održava okolne vode plovnima veći dio godine. Budući da je otočje smješteno sjeverno od Arktičkog kruga u najvećem naselju Longyearbyenu od 20. travnja do 23. kolovoza traje polarni dan dok je od 26. listopada do 15. veljače u tijeku polarna noć.

Sobovi na otoku Spitsbergen.

Na Svalbardu živi velik broj morskih ptica poput morskog papagaja, malog alka i troprstog galeba te ostalih morskih ptica kao što su arktička čigra i četiri vrste velikog grabežljivog galeba. Svalbardski ptarmigan je jedina kopnena ptica koja je prisutna na otočju tijekom cijele godine, a samo dvije ptice pjevice migriraju na otočje tijekom raznožavanja – snježna strnadica i sjeverna bjelka.

Na otočju žive četiri vrste sisavaca – svalbardski poljski miš, arktička lisica, svalbardski sob i polarni medvjed. Budući da su polarni medvjedi veoma česti na otočju, svi ljudi moraju poduzeti mjere opreza kad se nalaze izvan naselja, što uključuje i nošenje puške. Ipak, zakon štiti polarne medvjede, braneći bilo kome da ih ozlijedi ili smeta.

Na Svalbardu se može pronaći i velik broj raznolikih cvatućih biljaka. Iako su vrlo male, te biljke koriste kratki period cijelodnevnog danjeg svjetla za svoj šareni cvat.

Naselja

[uredi | uredi kôd]

Naselja nisu cestovno povezana, a kao prijevozna sredstva koriste se brodovi, zrakoplovi, helikopteri i motorne sanjke.

Demografija

[uredi | uredi kôd]

Svalbard ima populaciju od otprilike 2.800 ljudi od kojih su 60% Norvežani, a 40% Rusi i Ukrajinci. Službeni jezik je norveški, ali u ruskim naseljima koristi se ruski. Nekoć je mješavina oba jezika poznata kao russenorsk bila lingua franca cijele regije Barentsovog mora.

Vjera

[uredi | uredi kôd]

Prevladava kršćanstvo.

Ekonomija

[uredi | uredi kôd]

Ekonomske aktivnosti na Svalbardu su usredotočene na ugljeno rudarstvo te na ribarstvo i lov na životinje. No, u posljednjim desetljećima 20. stoljeća značajno se se razvili turizam, istraživačke aktivnosti, visoko školstvo i high-tech poduzeća poput stanice za satelitski prijenos. Norveška državna ugljenska kompanija zapošljava blizu 60% norveškog stanovništva na otočju, pokreće brojne lokalne usluge i opskrbljuje većinu lokalne infrastrukture.

Flora

[uredi | uredi kôd]

Na Svalbardu (uključujući Bjornoya) danas postoji 205 popisanih biljnih vrsta[1], od čega 108 Magnoliophyta, 54 Liliopsida i 10 Pteridophyta. na crvenoj listi je 48 vrsta, i od toga 9 kritično ugroženih.[2]

Vrste

[uredi | uredi kôd]
  1. Huperzia selago subsp. appressa
  2. Equisetum arvense subsp. arvense L.
  3. Equisetum scirpoides Michx.
  4. Cystopteris dickieana R. Sim
  5. Cystopteris fragilis subsp. fragilis (L.) Bernh.
  6. Woodsia glabella subsp. glabella R. Br.
  7. Lemna minor L.
  8. Tofieldia pusilla (Michx.) Pers.
  9. Luzula arcuata subsp. arcuata (Wahlenb.) Sw.
  10. Luzula confusa Lindeb.
  11. Luzula nivalis (Laest.) Spreng.
  12. Luzula spicata subsp. spicata (L.) DC.
  13. Luzula wahlenbergii Rupr.
  14. Juncus arcticus subsp. arcticus Willd.
  15. Juncus biglumis L.
  16. Juncus castaneus subsp. castaneus Sm.
  17. Juncus triglumis L.
  18. Schoenus nigricans L.
  19. Eriophorum angustifolium subsp. angustifolium Honck.
  20. Eriophorum scheuchzeri subsp. scheuchzeri Hoppe
  21. Carex bigelowii subsp. bigelowii Torr. ex Schwein.
  22. Carex capillaris L.
  23. Carex dioica L.
  24. Carex fuliginosa Schkuhr
  25. Carex glareosa subsp. glareosa Schkuhr ex Wahlenb.
  26. Carex lachenalii subsp. lachenalii Schkuhr
  27. Carex marina Dewey
  28. Carex maritima Gunnerus
  29. Carex nardina Fr.
  30. Carex parallela subsp. parallela (Laest.) Sommerf.
  31. Carex rupestris subsp. rupestris All.
  32. Carex saxatilis L.
  33. Carex subspathacea Wormsk.
  34. Carex ursina Dewey
  35. Carex ×flavicans (F. Nyl.) Lepage
  36. Carex ×langeana Fernald
  37. Carex ×lidii Flatberg
  38. Pleuropogon sabinei R. Br.
  39. Hierochloe alpina subsp. alpina (Willd.) Roem. & Schult.
  40. Koeleria spicata subsp. spicata (L.) Barberá, Quintanar, Soreng, & P. M. Peterson
  41. Calamagrostis stricta (Timm) Koeler
  42. Festuca baffinensis Polunin
  43. Festuca brachyphylla subsp. brachyphylla Schult.
  44. Festuca heteromalla Pourr.
  45. Festuca hyperborea Holmen ex Freder.
  46. Festuca richardsonii Hook.
  47. Festuca rubra subsp. rubra L.
  48. Festuca vivipara (L.) Sm.
  49. Deschampsia cespitosa subsp. cespitosa (L.) P. Beauv.
  50. Phippsia algida (Solander) R. Br.
  51. Phippsia concinna (Th. Fr.) Lindeb.
  52. xPucciphippsia ×vacillans (Th. Fr.) Tzvelev
  53. Puccinellia angustata (R. Br.) Rand & Redf.
  54. Puccinellia phryganodes subsp. phryganodes (Trin.) Scribn. & Merr.
  55. Puccinellia tenella subsp. svalbardensis (Trin.) Scribn. & Merr., endem
  56. Puccinellia vahliana (Liebm.) Scribn. & Merr.
  57. Poa abbreviata subsp. abbreviata R. Br.
  58. Poa alpigena (Fr.) Lindm.
  59. Poa alpina subsp. alpina L.
  60. Poa arctica subsp. arctica R. Br.
  61. Poa glauca subsp. glauca Vahl
  62. Poa hartzii subsp. hartzii Gand. ex T. J. Sørensen
  63. Poa pratensis subsp. pratensis L.
  64. Arctagrostis latifolia (R. Br.) Griseb.
  65. Dupontia fisheri R. Br.
  66. Dupontia fulva (Trin.) Röser & Tkach
  67. Alopecurus borealis Trin.
  68. Thinopyrum junceum (L.) Á. Löve
  69. Ficaria verna subsp. verna Huds.
  70. Coptidium lapponicum (L.) Á. Löve & D. Löve
  71. Coptidium pallasii (Schltdl.) Á. Löve & D. Löve
  72. Coptidium ×spitsbergense (Hadac) Elven
  73. Ranunculus acris subsp. acris L., uvezena
  74. Ranunculus glacialis L.
  75. Ranunculus hyperboreus Rottb.
  76. Ranunculus lingua L.
  77. Ranunculus nivalis L.
  78. Ranunculus pedatifidus Sm.
  79. Ranunculus pygmaeus Wahlenb.
  80. Ranunculus repens L., uvezena
  81. Ranunculus sulphureus subsp. sulphureus Sol. ex J. B. Phipps
  82. Papaver radicatum subsp. polare
  83. Papaver rhoeas subsp. rhoeas L.
  84. Rhodiola rosea L.
  85. Chrysosplenium tetrandrum (N. Lund) Th. Fr.
  86. Micranthes foliolosa (R. Br.) Gornall
  87. Micranthes hieraciifolia (Waldst. & Kit.) Haw.
  88. Micranthes nivalis (L.) Small
  89. Micranthes tenuis (Wahlenb.) Small
  90. Saxifraga aizoides L.
  91. Saxifraga cernua L.
  92. Saxifraga cespitosa subsp. cespitosa L.
  93. Saxifraga flagellaris subsp. flagellaris Sternb. & Willd.
  94. Saxifraga hirculus L.
  95. Saxifraga hyperborea R. Br.
  96. Saxifraga oppositifolia subsp. oppositifolia L.
  97. Saxifraga platysepala (Trautv.) Tolm.
  98. Saxifraga rivularis subsp. rivularis L.
  99. Saxifraga svalbardensis Øvstedal, endem
  100. Saxifraga ×svalbardensis D. O. Ovstedal, endem
  101. Salix herbacea L.
  102. Salix myrsinites L.
  103. Salix polaris Wahlenb.
  104. Salix reticulata L.
  105. Viola canina subsp. canina L.
  106. Viola riviniana Rchb.
  107. Viola ruppii All.
  108. Vicia segetalis Thuill.
  109. Dryas octopetala subsp. octopetala L.
  110. Rubus chamaemorus L.
  111. Potentilla arctica Lehm.
  112. Potentilla chamissonis Hultén
  113. Potentilla crantzii subsp. gelida
  114. Potentilla hyparctica subsp. hyparctica Malte
  115. Potentilla pulchella R. Br.
  116. Potentilla sommerfeltii Lehm.
  117. Potentilla ×insularis Soják, endem
  118. Potentilla ×prostrata Rottb.
  119. Potentilla ×safronoviae Jurtzev & Soják
  120. Alchemilla glomerulans Buser
  121. 260.2632 Genus Sibbaldia L.
  122. Sibbaldia procumbens L.
  123. Betula nana subsp. nana L.
  124. Epilobium anagallidifolium Lam.
  125. Malva sylvestris L., uvezena
  126. Parrya nudicaulis (L.) Regel
  127. Braya purpurascens (R. Br.) Bunge
  128. Arabis alpina L.
  129. Draba alpina L.
  130. Draba arctica J. Vahl
  131. Draba cinerea Adams
  132. Draba corymbosa R. Br. ex DC.
  133. Draba fladnizensis Wulfen
  134. Draba glacialis Adams
  135. Draba hirta L.
  136. Draba micropetala Hook.
  137. Draba nivalis Lilj.
  138. Draba norvegica Gunnerus
  139. Draba oblongata R. Br. ex DC.
  140. Draba oxycarpa Sommerf.
  141. Draba pauciflora R. Br.
  142. Draba subcapitata Simmons
  143. Draba ×asplundii O. E. Schulz, endem
  144. Draba ×schaeferi O. E. Schulz, endem
  145. Draba ×ursorum Gand., endem
  146. Cardamine bellidifolia L.
  147. Cardamine polemonioides Rouy
  148. Lepidium campestre (L.) W. T. Aiton
  149. Lepidium latifolium L.
  150. Lepidium ruderale L.
  151. Lepidium sativum subsp. sativum L., uvezena
  152. Cochlearia groenlandica L.
  153. Conringia orientalis (L.) Dumort., uvezena
  154. Eutrema edwardsii R. Br.
  155. Sisymbrium altissimum L., uvezena
  156. Bistorta vivipara (L.) Delarbre
  157. Koenigia islandica L.
  158. Oxyria digyna (L.) Hill
  159. Rumex acetosella subsp. acetosella L.
  160. Polygonum arenastrum subsp. arenastrum Boreau
  161. Polygonum aviculare subsp. aviculare L.
  162. Fallopia convolvulus (L.) Á. Löve
  163. Silene acaulis subsp. acaulis (L.) Jacq.
  164. Arenaria ciliata subsp. ciliata L.
  165. Arenaria humifusa Wahlenb. ex Nordh.
  166. Arenaria leptoclados subsp. leptoclados (Rchb.) Guss.
  167. Arenaria pseudofrigida (Ostenf. & O. C. Dahl) Schischk. & Knorring
  168. Stellaria borealis Bigelow
  169. Stellaria humifusa Rottb.
  170. Stellaria longipes subsp. longipes Goldie
  171. Stellaria media (L.) Vill.
  172. Dichodon cerastoides (L.) Rchb.
  173. Cerastium alpinum L.
  174. Cerastium bialynickii Tolm.
  175. Cerastium fontanum subsp. fontanum Baumg., uvezena
  176. Cerastium nigrescens (H. C. Watson) Edmondston ex H. C. Watson
  177. Cerastium pumilum Curtis
  178. Cerastium regelii Ostenf.
  179. Honckenya peploides subsp. peploides (L.) Ehrh.
  180. Cherleria biflora (L.) A. J. Moore & Dillenb.
  181. Sagina nivalis (Lindblad) Fr.
  182. Sabulina rossii (R. Br. ex Richardson) Dillenb. & Kadereit
  183. Sabulina rubella (Wahlenb.) Dillenb. & Kadereit
  184. Sabulina stricta (Sw.) Rchb.
  185. Blitum bonus-henricus (L.) Rchb.
  186. Atriplex prostrata subsp. prostrata DC.
  187. Montia fontana subsp. fontana L.
  188. Polemonium boreale Adams
  189. Samolus valerandi L.
  190. Lysimachia foemina (Mill.) U. Manns & Anderb.
  191. Cassiope tetragona subsp. tetragona (L.) D. Don
  192. Empetrum nigrum subsp. nigrum L.
  193. Harrimanella hypnoides (L.) Coville
  194. Vaccinium uliginosum subsp. uliginosum L.
  195. Comastoma tenellum (Rottb.) Toyok.
  196. Galium aparine L., uvezena
  197. Veronica alpina subsp. alpina L.
  198. Callitriche stagnalis Scop.
  199. Hippuris vulgaris L.
  200. Clinopodium acinos (L.) Kuntze
  201. Origanum vulgare subsp. vulgare L.
  202. Euphrasia frigida Pugsley
  203. Pedicularis dasyantha Hadac
  204. Pedicularis hirsuta L.
  205. Mertensia maritima subsp. maritima (L.) Gray
  206. Campanula giesekiana Vest
  207. Melanocalyx uniflora (L.) Morin
  208. Saussurea alpina (L.) DC.
  209. Taraxacum amphiphron Böcher, endem
  210. Taraxacum arcticum (Trautv.) Dahlst.
  211. Taraxacum brachyceras Dahlst.
  212. Taraxacum croceum Dahlst.
  213. Taraxacum cymbifolium H. Lindb. ex Dahlst.
  214. Tussilago farfara L.
  215. Petasites frigidus (L.) Fr.
  216. Jacobaea aquatica subsp. aquatica (Hill) G. Gaertn., B. Mey. & Scherb.
  217. Tripleurospermum maritimum subsp. maritimum (L.) W. D. J. Koch
  218. Erigeron humilis Graham
  219. Erigeron uniflorus subsp. uniflorus L.
  220. Arnica angustifolia subsp. alpina
  221. Carum carvi L., uvezena

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. World Plants (Complete List), pristupljeno 14. lipnja 2023.
  2. Vascular plants in Svalbard, pristupljeno 16. lipnja 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Svalbard
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Svalbard
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Svalbarda