Prijeđi na sadržaj

Sudetski Nijemci

Izvor: Wikipedija
Češki okruzi prema učešću etničkih Nijemaca, 1930.

Sudetski Nijemci bili su etnički Nijemci koji su živjeli u zemljama češke krune, koje su kasnije postale sastavni dio države Čehoslovačke.

Prije 1945., u Čehoslovačkoj je bilo naseljeno preko tri milijuna Sudetskih Nijemaca,[1] koji su činili oko 23 posto stanovništva cijele republike i oko 29,5 posto stanovništva Češke i Moravske. U glavnim područjima njihovog naseljavanja, činili su Sudetski Nijemci većinu lokalnog stanovništva.

Etnički Nijemci živjeli su u Češkoj, kao dijelu Svetoga Rimskog Carstva, od 14. stoljeća (u nekim područjima i od 12. stoljeća ili ranije), uglavnom u pograničnim područjima poznatim pod imenom Sudeti. Oni su postali poznati kao Sudetski Nijemci nakon pada Austro-Ugarske Monarhije, što je posljedica Prvog svjetskog rata.

Između dva svjetska rata su odnosi između Čeha i Sudetskih Nijemaca bili civilizirani, makar napeti. Tijekom nacističke okupacije Sudetima su kao dio nacističkih struktura vlasti upravljali krugovi proizašli iz Sudetendeutsche Partei, osnovane 1935. godine pod snažnim utjecajem Adolfa Hitlera: ta je stranka već na izborima održanima iste godine dobila preko 60% glasova Sudetskih Nijemaca.[2] Na izborima 1938. god. ista partija - koja je posve otvoreno podržavala naciste - bila je osvojila 85% glasova Sudetskih Nijemaca.[3]

U pripremama invazije Njemačke na Čehoslovačku 1938. godine osnovani su od dragovoljaca iz Sudeta - mahom čehoslovačkih vojnih obveznika koji su odbili odazvati se u vojne postrojbe Čehoslovačke - tzv. Sudetendeutsches Freikorps, oružane formacije smještene s njemačke strane granice sa zadaćom da sudjeluju u napadu Njemačke na Čehoslovačku, te su sporadično izvodile oružane napade na Čehoslovačkom teritoriju. Tijekom Sudetske krize u rujnu 1939. god. je njihovo članstvo izrazito brzo raslo te su do sklapanja Münchenskog sporazuma krajem rujna 1939. godine - kada je Čehoslovačka pod pritiskom Velike Britanije i Francuske pristala Sudete prepustiti Njemačkoj - te postrojbe za desetak dana narasle na više od 41 tisuću ljudi.[4]

Nakon 1945. godine, većina etničkih Nijemaca protjerana je iz Čehoslovačke i poslana u Njemačku i Austriju, a imovina im je konfiscirana. Protjerivanje Nijemaca su podržale praktično sve političke snage u Čehoslovačkoj, a nakon komunističkog državnog udara 1948. godine nastavili su politiku etničkog čišćenja provoditi komunisti.[5]

Među poznatim Sudetskim Nijemcima su Oskar Schindler, Ferdinand Porsche, Gregor Mendel, Rainer Maria Rilke i dr.

Oko pola svih Sudetskih Nijemaca nastanilo se u Bavarskoj, koja je geografski i kulturološki bila najbliža njihovim glavnim područjima. Ondje su mnogi nastavili poduzetničke aktivnosti kakvima su se ranije bavili i pozitivno su doprinijeli daljnjem razvoju Bavarske.[6]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. "Expellee 'Provocation': Prague Refuses Apology to Sudeten Germans". Der Spiegel., pristupljeno 1. siječnja 2016.
  2. "The Sudentendeutsche Landsmannschaft", Peter H. Oppenheimer, "The Institute for Historical Review", 1986 (Vol. 7, No. 3), str. 261-284.
  3. "National Cleansing: Retribution Against Nazi Collaborators in Postwar Czechoslovakia", Benjamin Frommec, Cambridge University Press, 2005. (knjiga), str. 10
  4. "Sudetedeutsche Freikorps", "Sudetenland". Pristupljeno 10. srpnja 2023.
  5. Frommec, op. cit., str. 28-32, 43
  6. "Sudetendeutsche: Bayerns vierter Stamm Am Freitag wird das Sudetendeutsche Museum an der Hochstraße eröffnet", Karl Stankiewitz, "Abendzeitung" (prezentacija novootvorenog "Sudetendeutsches Museum" u Muenchenu), 30. listopad 2020

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]