Prijeđi na sadržaj

Saudijska Arabija

Izvor: Wikipedija
Kraljevina Saudijska Arabija
المملكة العربية السعودية
(Al-Mamlakâ al-'Arabīyâ as-Sa'ūdīyâ)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Aš al-Malik

Položaj Saudijske Arabije
Glavni grad Rijad
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud
 - Predsjednik Vlade Mohammed bin Salman
Neovisnost Ujedinjenje 23. rujna 1932.
Površina 12. po veličini
 - ukupno 2.218.0001) km2
 - % vode 0,7 %
Stanovništvo 40. po veličini
 - ukupno (2018) 33.854.730[1]
 - gustoća 15,322/km2
Valuta Saudijski rijal (100 halala)
Pozivni broj +966
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .sa
1 Procjena. Točnu površinu teško je utvrditi jer neke granice sa susjedima nisu precizno određene.

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom.

Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju.[2] Poduzetničke slobode su na višem nivou.[3] Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.[4]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Islamski vjerski reformator Muhammad ibn Abd al-Wahhab udružio je oko 1750. godine snage s vladarom mjesta Diriyah u središnjoj Arabiji, Muhammadom ibn Saudom, čiji su nasljednici do početka 19. stoljeća s potporom širokih slojeva oduševljenih novim vjerskim vođom osvojili većinu Arapskog poluotoka. Veza dinastije Saud s vehabijskom interpretacijom islama ostat će jedno od ključnih obilježja saudijske države i u budućnosti.

Nova arapska sila pobudila je reakciju svojih moćnih susjeda, Osmanskog Carstva i njegovog saveznika Egipta koji su 1818. uništili prvu saudijsku državu. Ubrzo je uslijedila obnova, ali druga država podlegla je unutarnjim sukobima i ratovima sa susjedima 1891. godine.

Modernu Saudijsku Arabiju osnovao je Abdul Aziz Al-Saud, poznat kao Ibn Saud, koji je 1902. započeo okupljati tradicionalne obiteljske zemlje kombinacijom oružanih sukoba i vješte diplomacije. Ujedinjeno Kraljevstvo, tada najznačajnija sila na Bliskom istoku, priznalo je neovisnost Saudove kraljevine 1927., a 1932. Hedžas i Nedžd (središnji dio Arapskog poluotoka) i formalno su ujedinjeni u Kraljevinu Saudijsku Arabiju.

Početak iskorištavanja nafte nakon Drugog svjetskog rata preobrazio je nekad zaostalu nomadsku zemlju omogućivši izgradnju infrastrukture i državu blagostanja po europskom modelu. Na međunarodnom planu Saudijska Arabija balansira između dobrih odnosa sa zapadnim državama i odanosti zajedničkim arapskim ciljevima. Saudijsko društvo još je uvelike konzervativno i značajan utjecaj imaju islamske vjerske vođe (uleme).

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Najveći dio zemlje zauzima pustinja. Na zapadu, uz Crveno more, uzdižu se planinski lanci Hidžaz i Asir s najvišim vrhom Sawdom (3.133 m). S istočne strane planina teren se polako spušta do zapadnog priobalja uz Perzijski zaljev i granica s UAE i Omanom. Većina teritorija slabo je naseljena, a stanovništvo je koncentrirano u gradovima na zapadnoj obali i njenom zaleđu (Džeda, Meka, Medina, Yanbu), glavnom gradu Rijadu u središtu zemlje, te na istočnom priobalju gdje je locirana većina naftnih izvora (Dammam, Hofuf, Dahran).

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Islam je religija gotovo cjelokupnog domaćeg stanovništva i jedini ima službeno priznanje. Saudijska Arabija je kolijevka ove vjere i u zemlji se nalaze dva najvažnija islamska svetišta, Meka i Medina. Arapski, odnosno njegov lokalni dijalekt, je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika (oko 6 mil.) su strani državljani na radu u industriji nafte i u drugim gospodarskim sektorima.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Saudijska Arabija najveći je svjetski izvoznik nafte, čiji je udio u BDP-u 40%, a u izvozu 90%. Fluktuacije cijene nafte na svjetskom tržištu izrazito pogađaju saudijsko gospodarstvo pa su česti i proračunski deficiti u godinama niskih cijena. BDP je u 2003. bio 11.800 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Saudijska Arabija
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Saudijska Arabija
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Saudijske Arabije
Wječnik ima rječničku natuknicu Saudijska Arabija

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Populacija Saudijske Arabije 2018 [Populacija Saudijske Arabije]. worldometers.info (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2018.
  2. "2022 Saudi Arabia Country Report", "Freedom House". Pristupljeno 22. kolovoza 2022.
  3. "2022. Index of Economic Freedom", "Saudi Arabia", heritage.org. Pristupljeno 22.8.2022.
  4. "Moody's Analitics", "Saudi Arabia - Economic Indicators". Pristupljeno 22. kolovoza 2022.