Prijeđi na sadržaj

Sarma

Izvor: Wikipedija
Sarma

Podrijetlo
Regija/država Bliski istok, Kavkaz
Balkan, Srednja Azija
Detalji
Temperatura jela toplo
Glavni sastojci meso, riža,
listovi kupusa ili loze

Sarma je jelo od miješanog mljevenog ili sjeckanog mesa i najčešće riže umotanih u list ukiseljena kupusa, svježeg kupusa ili lišća vinove loze. Posne, vegetarijanske sarme punjene su sejtanom ili nekom od žitarica.

Rasprostranjenost i vrste

[uredi | uredi kôd]

Jelo je u različitim oblicima prisutno u zemljama nekadašnjeg Osmanskog Carstva, a i šire. Sarma je turska riječ značenja umotan.

U Turskoj, gdje se često priprema bez mesa, sarma s lišćem vinove loze naziva se yaprak sarma ili yaprak dolması; sarma zamotana blitvom je pazı dolması. Grčke sarmice (γιαπράκια, japrakia ili σαρμαδακια, sarmadhakia) pripremaju se s lišćem loze. U Bugarskoj, gdje se smatra nacionalnim jelom, i Rumunjskoj sarma se priprema podjednako sa svježim bijelim kupusom ili lišćem loze. Dalje zapadno, u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj sarma se priprema isključivo s ukiseljenim kupusom.

Sarma se, prema podosta različitim receptima, priprema i u Armeniji, Poljskoj, Mađarskoj, Moldaviji, Sloveniji, Jordanu, Libanonu, Siriji, Iranu, Rusiji i Ukrajini.

Sinjski arambaši su sarmi slično tradicijsko jelo od ukiseljenog kupusa, posebno začinjenog svježeg mesa, suhog mesa i dimljenih mesnih proizvoda. Način njihove pripreme je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.[1]


Izvori

[uredi | uredi kôd]