Prijeđi na sadržaj

Kombinatorika

Izvor: Wikipedija
Kombinatorika
(kombinatorna matematika)
Kombinatorika
Primjer geometrijske kombinatorike.
Znanstveno polje Matematika
Znanstveno područje Prirodne znanosti
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

Kombinatorika (kombinatorna matematika) je grana diskretne matematike koja se bavi diskretnim strukturama koje su finitne ili koje se mogu brojiti. Povezana je s mnogim drugim granama matematike, poput algebre, teorije vjerojatnosti i geometrije kao i raznim područjima u računarstvu i statističkoj fizici. Aspekti kombinatorike uključuju prebrojavanje objekata koji zadovoljavaju određene kriterije (enumerativna kombinatorika), određivanje može li neki kriterij biti ispunjen, konstruiranje i analiziranje objekata koji ispunjavaju neki kriterij, nalaženje najvećih najmanjih ili optimalnih objekata i nalaženje algebarskih struktura u koje ovi objekti mogu spadati (algebarska kombinatorika).

Šahovska matematika

[uredi | uredi kôd]

Ova grana kombinatorike, kako samo ime kaže, presjek je matematike i šaha. Za njeno izučavanje nisu potrebna posebna znanja šahovske strategije, već je za rješavanje problema iz šahovske matematike dovoljno znati pravila ove igre, a rješenja se dobivaju posebnim matematičkim izračunima.

Klasični problemi šahovske matematike su: Problem osam dama, Problem osam topova, ali i mnogi drugi.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta


Nedovršeni članak Kombinatorika koji govori o matematici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.