Prijeđi na sadržaj

Hidrometeori

Izvor: Wikipedija
Rosa na cvijeću.
Inje na travi.
Magla iznad jezera.
Kapljice kiše u lokvi vode.
Snježni krajolik.

Hidrometeori je skupni naziv za proizvode u tekućem ili čvrstom stanju nastale kondenzacijom ili depozicijom (procjeđivanjem) vodene pare. Razlikuju se:

Meteorološke pojave ili meteorološki elementi

[uredi | uredi kôd]

Fizikalno stanje atmosfere u nekom trenutku nad nekim mjestom izražava se kvantitativno meteorološkim pojavama ili elementima i kvalitativno opisom pojedinih pojava, a njihova se sveukupnost nad nekom točkom, područjem ili uzduž nekog područja zove vrijeme.

Meteorološke pojave ili elementi jesu: temperatura, vlažnost zraka, tlak i gustoća zraka, brzina i smjer vjetra, količina, vrsta, visina i debljina oblaka, vidljivost, insolacija, te zračenje Sunca i Zemlje.

Atmosferske pojave ili meteore može se razvrstati u 4 osnovne grupe: hidrometeore, litometeore, fotometeore i elektrometeore. Njima su svojstveni jakost (intenzitet) i trajanje.

Hidrometeori

[uredi | uredi kôd]

Hidrometeori su proizvodi vodene pare koji u krutom ili tekućem stanju padaju na Zemlju (kiša, rosulja, snijeg, tuča, sugradica), ili lebde u atmosferi (magla, sumaglica), ili lebde vjetrom uzdignuti sa Zemljine površine (mećava, vijavica, dim mora), ili se talože na tlu (rosa, mraz, inje, poledica, snježni pokrivač).

Litometeori

[uredi | uredi kôd]

Litometeori su čestice suspendirane u atmosferi, kao na primjer suha mutnoća, pješćana magla, prašinska oluja, dim.

Fotometeori

[uredi | uredi kôd]

Fotometeori su svjetlosne pojave u atmosferi (optika atmosfere), kao na primjer halo oko Sunca ili Mjeseca, vijenac (korona) oko Sunca ili Mjeseca, duga, irizacija, glorija.

Elektrometeori

[uredi | uredi kôd]

Elektrometeori su pojave vezane uz atmosferski elektricitet, kao na primjer grmljavina, sijevanje (munja), električno pražnjenje (električni izboj), polarna svjetlost.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. hidrometeori, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.