Idi na sadržaj

Emulzija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nastajanje emulzije

Emulzija je smjesa dvije ili više supstanci, koje se međusobno ne miješaju, a nastaje raspršavanjem kapi jedne supstance u drugoj tečnosti.[1][2] Supstanca koja je raspoređena u obliku kapi naziva se dispergirana faza, a supstanca u kojoj je ona raspoređena je kontinuirana faza. Primjeri emulzija su margarin, mlijeko, majoneza, fotografski film, itd. Kod margarina su čestice vode raspoređene u ulju, a kod mlijeka su čestice ulja raspoređene u vodi.[3][4][5]

Emulgatori

[uredi | uredi izvor]

Emulgator (poznat i kao "emulgent") je supstanca koja stabilizira emulziju putem povećanja njene kinetičke stabilnosti. Jedna klasa emulgatora je poznata kao površinski aktivni agensi ili surfaktanti. Primjeri prehrambenih emulganata su:

Druga klasa surfakamata su deterdžentii, koji su u fizičkoj interakciji i sa jestivim uljem i vodom, čime se, u suspenziji, stabilizira dodirna površina između nafte i kapljica vode. Ovaj princip se eksploatira u sapunima i sredstvima za čišćenje, za uklanjanje masti . Mnogi različiti emulgatori koriste se i u apotekama, za pripremu emulzije, kao što su kreme i losioni. Uobičajeni primjeri uključuju emulgatorni vosak, cetearil alkohol, polisorbat 20 i cetearet 20.[6] Ponekad sama unutrašnja faza može djelovati kao emulgator, a rezultat je nanoemulzija, gdje se unutrašnje stanje raspršuje u kapljice "nano - veličine" unutar vanjske faze. Dobro poznati primjer ovog fenomena "efekt Ouzo", se događa kada se voda sipa u jaka alkoholna pića sa anisom, kao što su uzo, pastis , absint ili raki. Anisovi spojevimi koji su rastvorljivi u etanolu, nakon dodavanja vode, formirati kapljice nano-veličine i emulgiraju. Rezultirajuća boja pića je neprozirna i mliječno bijela.[7][8]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Leong TS, Wooster TJ, Kentish SE, Ashokkumar M, "Minimising oil droplet size using ultrasonic emulsification", Ultrason Sonochem. 2009, 16(6):721-7.
  4. ^ Ozhovan M.I. Dynamic uniform fractals in emulsions. J. Exp. Theor. Phys., 77, 939-943 (1993).
  5. ^ “Food emulsions, principles, practices and techniques” CRC Press 2005.2- M.P.C. Silvestre, E.A. Decker, McClements Food hydrocolloids 13 (1999) 419-424
  6. ^ Anne-Marie Faiola (21. 5. 2008). "Using Emulsifying Wax". TeachSoap.com. TeachSoap.com. Pristupljeno 22. 7. 2008.
  7. ^ Aulton, Michael E., ured. (2007). Aulton's Pharmaceutics: The Design and Manufacture of Medicines (3rd izd.). Churchill Livingstone. str. 92–97, 384, 390–405, 566–69, 573–74, 589–96, 609–10, 611. ISBN 978-0-443-10108-3.
  8. ^ Troy, David A.; Remington, Joseph P.; Beringer, Paul (2006). Remington: The Science and Practice of Pharmacy (21st izd.). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. str. 325–336, 886–87. ISBN 0-7817-4673-6.

Dodatna literratura

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]