Idi na sadržaj

El-Bekare

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
سورة البقرة
El-Bekare
Krava
Prva stranica sure El-Bekare
KlasifikacijaMedinska
Džuz1–3.
Red. br. u Kur'anu2.
Br. ajeta u suri286
Br. riječi6.144
Br. slova25.613
Br. sedždi-tilavetnema

Sura El-Bekare (arapski: سورة البقرة; bosanski: Krava) jest druga i najduža sura u Kur'anu. Naziv sure u doslovnom prijevodu s arapskog na bosanski jezik znači krava. Ubraja se u medinske sure.

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Sadrži 286 ajeta, a 282. ajet je najduži u Kur'anu i još se naziva ajet o dugu. Ajet koji ima posebnu vrijednost je 255. ajet i poznat je kao Ajetul-Kursi (arapski: آية الكرسي), a stariji Bošnjaci ovaj ajet još pogrešno nazivaju i "ćursi-dova".[1][2]

Jedna je od 29 sura koje počinju s karakterističnim početkom, odnosno odvojenim harfovima. Prva je od šest kur'anskih sura koje počinju s karakterističnim znakom, trostrukim harfom Elif-Lam-Mim (ostale sure su: Ali Imran, El-Ankebut, Er-Rum, Lukman i Es-Sedžda).[3]

Sadržaj

[uredi | uredi izvor]

Elif-Lam-Mim

[uredi | uredi izvor]

Početak sure El-Bekare, počinje sa tri slova arapskog jezika, međusobno povezana: المِِ. Različita su mišljenja islamskih učenjaka u vezi sa značenjem ovog ajeta. Ibn-Kesir u svome tefsiru navodi pet mišljenja od kojih navodi kao najjače da su to "Mutešabih" ajeti.[4] A poznati moderni mufessir Sejid Kutb u svome djelu U okrilju Kur'ana kaže da je u tim ajetima Allah otkrio srž građe Kur'ana, kao što atom tvori materiju, tako i spomenuta slova tvore Kur'an, nadalje kaže da je samim time ovaj ajet "Mudžiza" (čudo) Kur'ana.

Tematski prikaz

[uredi | uredi izvor]

Prva tematska cjelina u suri El-Bekare se bavi stvaranjem prvog čovjeka Adema, njegovog izgnanstva iz dženneta i poruke vezane za taj događaj. U velikom dijelu sure slijedi direktno obraćanje Allaha Jevrejima i opisivanje događaja sa Musaom, zavjeta koji im je dat, itd. zatim obraćanje ljudima u cjelini, opisivanje kazne na sudnjem danu, opisivanje dženneta koji slijedi pravednim, zatim zabrane, preporuke i naredbe muslimanima. Sura Bekare zapravo je dobila taj naziv zbog opisa jednog događaja sa Božijim poslanikom Musaom i Jevrejima u kojem se kaže:

  • I kada Musa reče narodu svome: "Allah vam doista naređuje da kravu zakoljete", oni upitaše: "Zbijaš li ti to s nama šalu?", a on reče: "Ne dao mi Allah da budem neznalica!" – 67. ajet
  • Oni rekoše: "Zamoli Gospodara svoga u naše ime da nam objasni kakva ona treba biti!" "On kaže", odgovori on, "da krava ne smije biti ni stara, ni mlada, nego između toga, srednje dobi, pa učinite to što se od vas traži!" – 68. ajet
  • "Zamoli Gospodara svoga, rekoše oni, "da nam objasni kakve boje treba biti." – "On kaže", reče on, "da ta krava treba biti svijetložute boje, da se svidi onima koji je vide." – 69. ajet
  • "Zamoli Gospodara svoga", rekoše oni, "da nam objasni kakva još treba biti, jer nama krave izgledaju slične, a mi ćemo nju, ako Allah htjedne, sigurno pronaći." – 70. ajet
  • "On kaže", reče on, "da krava ne smije biti iscrpljena oranjem zemlje i natapanjem usjeva; treba biti bez ikakve mahane i biljega." "E, sad si kazao istinu!", rekoše oni, pa je zaklaše, i jedva to učiniše. – 71. ajet
  • I kada ste jednog čovjeka ubili, pa se oko njega prepirati počeli, Allah je dao da iziđe na vidjelo ono što ste bili sakrili." – 72. ajet
  • Pa smo mi rekli: "Udarite ga jednim njenim dijelom!" I eto, tako Allah mrtve vraća u život i pruža vam dokaze Svoje, da biste shvatili. – 73. ajet

Vrijednosti sure

[uredi | uredi izvor]
Stranica Kur'ana iz prvog vijeka islama (700. god) na kojoj se vidi dio sure El-Bekara

U poznatom hadisu prenosi se da je poslanik Muhammed jedne prilike rekao: "Ne pravite od svojih kuća groblja, u kuću u kojoj se čita sura El-Bekare ne ulaze šejtani". Također se prenosi da je Muhammed jedne prilike okupio jednu delegaciju koju je htio poslati na neki važan posao i upitao ih koliko ko od njih zna od Kur'ana napamet. Došavši do jednoga od njih, koji je bio najmlađi, upitao je: "Koliko ti znaš?" On je odgovorio: "Znam to i to, te suru 'El-Bekare'." Muhammed je rekao potvrđujući: "Znaš li suru 'El-Bekare'?", a on je odgovorio "Da." Na to mu je rekao: "Idi! Ti ćeš im biti predvodnik." Jedan od uglednih među njima na to je rekao: "Tako mi Boga, ništa me nije pomelo da naučim suru 'El-Bekare' do strah da ne postupam prema njoj!" Muhammed je rekao: "Naučite Kur'an i izučavajte ga! Ko nauči Kur'an, uči ga i postupa po njemu, sličan je posudi u kojoj se drži miris-punom mirisa koji se širi na sve strane, dok je onaj koji nauči Kur'an i zanemari ga, sličan posudi u kojoj se drži miris-iz koje se miris ne osjeća." U Sahih Buhari zbirci hadisa prenosi se da je jedan čovjek došao kod Muhammeda i rekao mu o čudnom događaju koji mu se desio dok je jedne noći putovao kroz pustinju. Ispričao je kako se, dok je naglas čitao suru Bekare, njegov konj uznemirio, kad god bi on prestao čitati i konj bi se smirio. Zatim je pogledao u nebo i iznad sebe vidio "oblak sa lampama" koji se približavao. Međutim on je prestao čitati bojeći se da konj ne udari njegovog sina koji je bio u blizini. Kada je to ispričao Muhammedu, on je rekao: "Uči, sine Hudejrov"[5] "A znaš li šta je to bilo?" "Ne" – odgovori čovjek. "To su bili meleki, koji su se bili približili da čuju tvoj glas. Da si nastavio učiti, i ljudi bi ih vidjeli, jer se od njih ne bi sakrili!".

Neki tradicionalni islamski učenjaci kažu da ova sura sadrži "hiljadu obavjesti, hiljadu naredbi i hiljadu zabrana".[1]

"Ajet Božijeg Prijestola" (Ajetul-Kursijja)

[uredi | uredi izvor]
Arapski prikaz "Ajeta Kursi" koji se nalazi u Suri El-Bekare

Jedna od najpoznatijih ajeta je آية الكرسي (Ajetul Kursi) ili ajet Prijestola ("Kursijj"; الكرسي je termin koji označava "Božiji Prijesto" u Kur'anu).

Prijevod značenja:

Allah je, nema boga osim Njega, Živi i Vječni! Održavatelj! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san! Njegovo je ono što je na nebesima i na Zemlji! Ko se može pred Njim zauzimati bez Njegovog dopuštenja?! On zna šta je bilo prije i šta će biti poslije njih i oni ne mogu obuhvatiti od Njegovog znanja osim koliko On želi! Njegov Prijesto obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu nije teško održavati ih! On je Svevišnji i Veličanstveni!

U hadisu se prenosi da je Muhammed jedne prilike upitao jednog ashaba: "Koji je najvažniji ajet u Allahovoj Knjizi?", a on je rekao: "Bog i Njegov Poslanik to najbolje znaju", Poslanik je pitanje ponovio nekoliko puta nakon čega je ashab rekao: "Ajetul- Kursija" nakon čega mu je Muhammed rekao: "čestitam na znanju, Ebu-Munzire[6]! Tako mi Onoga u čijoj ruci je moj život, on (Ajetul Kursija) ima jezik i usne koje veličaju Vladara kod Prijestolja (Arša)!"

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b "Tefsir Ibn-Kesira sure El-Bekara" (PDF). ummet.at. Arhivirano s originala (PDF), 31. 3. 2022. Pristupljeno 16. 1. 2016.
  2. ^ "Prijevod Kur'ana na bosanski jezik - Besim Korkut" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 4. 3. 2016. Pristupljeno 16. 1. 2016.
  3. ^ "Karakteristični počeci kur'anskih sura" (PDF). islamskazajednica.ba. Pristupljeno 10. 11. 2016.
  4. ^ "On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni (Mutešabih). Oni čija su srca pokvarena - željni smutnje i svog tumačenja - slijede one što su manje jasni. A tumačenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upućeni govore: "Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara našeg!" - A samo razumom obdareni shvataju". (Kur'an, Ali Imran.7)
  5. ^ Nadimak tog čovjeka.
  6. ^ Ashab Ubej ibn Kab.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]